Angina pektoris je stanje koje se karakteriše bolom u grudima. Prema statističkim podacima, uz infarkt miokarda predstavlja vodeći uzrok smrtnosti u savremenom svetu. Četiri puta se češće javlja kod muškaraca nego kod žena.
Faktori rizika za nastanak angine pektoris su preležani srčani udar (infarkt), povišen krvni pritisak, povišene masnoće u krvi, prekomerna telesna težina, fizička neaktivnost, aktivno i pasivno pušenje.
Uzrok angine pektoris je suženje jedne ili više koronarnih arterija što za posledicu ima smanjenje dotoka krvi u srčani mišić. Zbog toga srce prima nedovoljno kisika što rezultira smetnjama u radu srčanog mišića i fizičkim bolom.
Tegobe kod angine pektoris se najčešće opisuju kao bol, nelagodnost ili pritisak u grudima. Bol se može širiti u levo rame, duž leve ruke, u leđa i vrat, u donju vilicu, a ređe u desnu ruku i u gornji deo stomaka. Pored opisanog bola u grudima, mogu se javiti sledeći simptomi : vrtoglavica, prekomerno znojenje i gubitak daha.
Osobe koje imaju navedene simptome trebaju se što pre javiti svom lekaru koji će im prepisati odgovarajuću terapiju ili ih uputiti na daljnu dijagnostičku obradu.
Važne napomene :
Svaki bol u grudima ne mora uvek biti angina pektoris, jer obolenja okolnih struktura u organizmu mogu imitirati anginozni bol. Bolove u grudima mogu uzrokovati:
- obolenja od strane koštano-mišićnog sistema
- teskoba, napetost
- bolesti probavnog sistema (tegobe od strane žučnog mehura, bolesti jednjaka)
- bolesti pluća
- bolesti ovojnice srčanog mišića.
Najjednostavija podela angine pektoris je na:
1. Stabilnu - uzroci su najčešće fizički napor i emotivni stres, ali i obilan obrok uz fizički napor. Nastaje zbog povećane potrebe srčanog mišića za kisikom, a smanjenog dotoka krvi u srce. Bol traje između 3 i 5 minuta, nakon čega se simptomi smanjuju i nestaju.
2. Nestabilnu - bol se javlja i u stanju mirovanja ili malom naporu, ili ako je osoba već imala stabilnu anginu pektoris, prelazak u nestabilnu iskazuje se pojavom bola na napor koji je manji nego ranije. Uzrokovana je znatnim začepljenjem krvne žile aterosklerozom. Bol traje minimalno 15 minuta, a često ne prestaje ni posle pola sata.
3. Spastičnu - najčešće se javlja kod mlađih osoba, pušaća, u ranim jutarnjim satima. Nastaje zbog prolaznog stezanja (spazma) jednog dela krvne žile koja opskrbljuje srce krvlju i kisikom. Bol obično traje nekoliko minuta.
Lečenje
Kombinacija lečenja i promena loših životnih navika rezultira znatnim smanjenjem broja i jačine napada.
Lekovi koji se najčešće propisuju u lečenju angine pektoris su:
- antianginici - šire krvne sudove koji se nalaze na perifieriji kao i krvne sudove koji opskrbljuju srčani mišić krvlju, te smanjuju potrebu srčanog mišića za kisikom: gliceril trinitrat, izosorbin mononitrat.
- blokatori kalcijevih kanala - pored toga što uspostavljaju regularan srčani ritam i snižavaju povišen krvni pritisak, šire krvne sudove na periferiji kao i krvne sudove koji opskrbljuju srčani mišić krvlju: amlodopin, verapamil.
- beta blokatori - usporavaju rad srca zbog čega se smanjuje potreba srčanog mišića za kisikom: atenolol, karvedilol...
- antitrombociti - sprečavaju nakupljanje krvnih pločica (trembocita) i nastanak krvnog ugruška, te smanjuju viskoznost krvi čime se olakšava protok odnosno cirkulacija krvi: acetilsalicilna kiselina, klopidrogel.
Kako sami sebi pomoći?
Veoma važno je menjati loše životne navike i preporučuje se:
- prestanak pušenja
- regulisanje povišenog krvnog pritiska
- smanjenje masnoća u krvi
- regulisanje šećera u krvi
- smanjenje prekomerne telesne težine
- ishrana sa manje životinjskih masnoća, a više voća i povrća
- održavanje redovne fizičke aktivnosti (svakodnevna šetnja po sat vremena)
- dovoljno odmora i sna.